Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezova Višeslava, Trpimira i Branimira, kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira te knezova Šubića Bribirskih.
Osnovalo ga je ilirsko pleme Liburni u 9. stoljeću pr.n.e. pod nazivom Aenona.
Za vrijeme rimske vladavine on je važan municipij i pomorska luka koja već tada ima vodovod, a pored javnih važnih građevina pretpostavlja se, da su imali terme i amfiteatar.
Nin je bio biskupija od 9. – 19. st., a ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu, među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.
Crkva sv. Križa jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada Nina, koja se datira u razdoblje od 9-11. stoljeća.
Na prapovijesnom humku uzdiže se crkva sv. Nikole koja datira s početka 12. st. Po narodnoj predaji, u Ninu se krunilo sedam hrvatskih kraljeva, a svaki je okrunjeni vladar s pratnjom dojahao do crkve sv. Nikole i upravo tu se predstavio narodu s uvijek istim simboličnim ritualom – mačem bi s tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta.
Nin je poznat po proizvodnji soli koja datira iz prapovijesnih i antičkih vremena. Obilazak polja soli jedna je od ninskih atrakcija.
